Alkitab Mobile SABDA
[VER] : [YAWA]     [PL]  [PB] 
 <<  Lukas 8 >> 

Wanya inta wanapatambe Yesus ai

1Nugoenta ramu, yara kavinta nakato umba Yesus poroto siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai, pananyaube muno Po Ayao Kovo Amisye raura vatane mai pare, “Indati Amisye de be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so rai.” Muno Apa arakovo abusyinara eane jirume utavondijo Ai.

2Wanya inta utavondi tavon, onawamo arono wusyinoe Yesus po saumane raunande manakea njajorame rai to muno inta nawamo Po anawayo kakaijo siso maije rawatambe maora to. Wanya umaso awa tame mi som: Maria Magdalena, omamo Yesus po anawayo kakaije kaururum mawatambe raora to;

3muno Yohana, Kusa apa anamu, opamo panapatambe Akarijo Titi Herodes ai; muno Susana; muno wanya wanui kaijinta tavon. Wanya umaso wo taune awa ananuge, awa doije inta raunande indamu wo Yesusa pe mansaeranande.

Ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkiki
(Matius 13:1-9; Markus 4:1-9)

4Vatano wanui una no munije ranteter ude tutir bayave, wanugan ti wanui rave. Arono naije Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare,

5“Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kamije rangkiki. Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai, ti vatane wo ratakadi. Umba insanije waje wo raisy ti mewen.

6Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ntubai, weramu mayon akato, weye kopa ngkanen, mana mewen dai.

7Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai.

8Umba kamije umasom inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe, nseo no tename nadani.” Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba Po raura pare, “Wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”

Veanimaibe Yesus po ananeneae raura
(Matius 13:10-17; Markus 4:10-12)

9Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware ananeneae umaso ama ine no tai rui?

10Umba Yesus po raura nande mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta nawamo Syo ananeneae bo raura mansai indamu mamaisyo Ayao Amisye so rai mare: ‘Vatane so mansami mo Sya ana idave raen, weramu unanta raije ramu; muno wo Sya ana idaura raraniv, weramu unanta raije ramu.’”

Yesus po ananeneaeyo iru kamije rangkikije raura kakavimbe
(Matius 13:18-23; Markus 4:13-20)

11Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Ananeneaeyo iru kamije rangkiki omamo ama ine no taiso: Iru kamije omamo raurata irati ayao Amisye rai.

12Kamijo ntatae no unanuijo nawantave rai bo rai omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu Anakakai Akoe de po ayao Amisy no no manuga raugavo maora indamu vemo wanave rai jinya muno Amisye po mapaya ayao kakaije rai jinya.

13Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, wavave wo raijade manayanambe rautan. Weramu ayao umaso masyo ntonam matuve no manuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono Anakakai Akoe po matopan, weamo vatane umaso wo ayao Amisye rapaya nakato.

14Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai. Omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu wo anakotaro manui rantotobe, muno ubekero romane muno mansanasine ama marinsene obo rai. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no manuga rai, weti ayao Amisye ama ine raen no maije ramu.

15Weramu kamije inta ntatae no kopa kove rai, omamo raurata irati vatano manuga ngkove wo ayao Amisye ranaun, wo raugasyo ti ntami no manuga rai. Umba matawandi java ama ine raen no mai kobe.”

Ananeneae yawainyo mbar
(Markus 4:21-25)

16Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rangkokaibe no kavine ama uga raije ramu, muno po raugaje ntuna no pata niki raije ama ate ramu. Yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu vatano usisa wo ama vare raen.

17Weye animaisye mi rangkokaibe, indati raroron kakavimbe, muno ana ngkokaibe indati raen kakavimbe. Weti Sya ayao wananta rai jewen no naiso mamo indati wananta rai kobe no masyoto makare rai.

18Weti syare wapo Sya ayao raraniv mavabe muno wapo ratantona kobe rave. Weye vatano ayao Amisye no anuga raije opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe.”

Yesus apa akoya me Apa rijate nawe ude Ai
(Matius 12:46-50; Markus 3:31-35)

19Yesus apa akoya me, Apa rijate nawe ude ware wo Yesus apan, weramu ude nande Aije ramu, weye vatane wanui rave usaiyo aora.

20Umba vatane umaso inta po raura nanto Yesus ai pare, “Nya ingkoa me Nya rijate nawe usai no akiri umuga, ware ubeker indamu wo naen.”

21Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Vatano wo ayao Amisye ranaun muno utavondi raije wenawirati Sya akoe muno Sya arakove waino mai.”

Yesus po ovare muno rarene raura ti ntanamanin
(Matius 8:23-27; Markus 4:35-41)

22Masyote inta Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.” Weti usea nyomane rai, umba wuruta kobe.

23Ukayun kobe, umba Yesus niki. Nugoenta rainy yara ovaro bambunin dave paje onae umaso rai kobe, ti mana masyo no nyomane ama uga rai. Nyomane ntairijo mana rai ti kavintare manutu.

24Weti Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo amin, ware, “Injayo Kurune, winseo! Kavintanamo wamansyan!” Weti Yesus seo umba Po ovare muno rareno akokoe ransopi. Umba ovare umawe manin kobe muno onae ntanamanin.

25Umba Po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wabeanimaibe wapanave jewen?” Weramu Apa arakove unantaive rave muno ujaniv. Taune wo raura vambinibe mai ware, “Sopamo are pi so wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin ntavono Apa ayao rai so?”

Yesus po saumane raunanto vatano anawayo kakaije siso aije ai
(Matius 8:28-34; Markus 5:1-20)

26Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe ukayun tutir usisa no vatano Gerasa awa munije rai, no onae tuga Galilea ama ranijo warani.

27Yesus paje po nyomane rapaya, umba vatano anawayo kakaije siso aije inta de nande Ai. Opamo vatano apa munije mirati Gerasa, weramu nugoenta rave no no yavare ramu, yara no no tinda aipapo bo rai, muno po ansune inta raveye ramu.

28Arono po Yesus aen, punanto muno po apa vukane ranteter no Amun. Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Anawayo kakai, nyuje vatane so aora!” Umba vatane umaso gwain akoeve rave pare, “Yesus, Arikainyo Amisyo no no munijo ntiti, Nyo rinave tai ruimaisye so? Syo Amisye apa tame rauranara Nyo inansewabe inya.” Anawayo kakaije umaso mo antutubea nugoenta to. Weti vatane wo waijo besi veano aneme, ajoe raokokae to muno wo aman, weramu susye manui rave vatane wato seo po waijo besije umawe rapatimu, umba anawayo kakaije mo auga ti to no nugo vabukane vono maninimbe.

29(8:28)

30Umba Yesus po anajo pare, “Nya tame mi rui?” Vatane umawe po raura pare, “Sya tame mirati Legiun.” Apa tame umaso ama ine mare “ribuge manui rave,” weye anawayo kakaije usisa aije wanui rave.

31Anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo rijati indamu vemo Po matutir utatayasyo Atemo Wene rai jinya.

32Mararai jirati unarijoe rai, ugeye wanui rave wo anaisye rakanive no unate ama awananeme warea. Anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo ra Po mansamayar indamu usisa una no ugeye wato mai. Umba Yesus po mansamayar kobe.

33Weti anawayo kakaije wuje kobe umba uta sisa ugeye umawe mai. Uge umawe wansansanan udadoyaro pene rai ti utaoponasyo no onae waraya, weti usayadi kobe.

34Vatano wo ugeye umawe makum wo ana nande umaso raen, umba unajiv wo raura kakavimbe vatano munijo we mai muno munijo we ama varodore raita tenambe.

35Umba vatano munije umawe wanui wuje ude ware wo ana nande umawe raen. Ude Yesus ai, umba wo vatano anawayo kakai wuje ai umawe aen. Wakoe! Wepamo tuna pararaijo Yesus ajoe rai, po ansune rave muno apa ana po ratantona ngkov akato. Weti vatano munije umawe ujani dave.

36Umba vatano wo ana nande umawe raeno mamije raije wo raura nanto mai ware, “Yesus po anawayo kakaije mawatan irati vatane umaso ai ti sauman.”

37Umba vatan tenambe una no Gerasa wo Yesus anajo indamu puje irati awa munije raora weye ujani dave. Weti Yesus seo no nyoman, pare nin.

38Arono naije vatano anawayo kakai wuje ai umawe po Yesus anajo indamu tavondi Ai. Weramu Yesus ponae,

39Po atutir pare, “Nyakato ra nyo saumano Amisye po raunande naije raura vatane mai.” Weti vatane umawe pakato no apa muni, umba po saumano Yesus po raunande aije ravovo no munije umaso raita tenambe.

Yesus po saumane raunanto Yairus apa kavo wanya me, wanya rantukamo Apa ansune raije me yai
(Matius 9:18-26; Markus 5:21-43)

40Yesus pakare no Galilea, umba vatano wanuije wo augave sen manayanambe Ai, weye Wepirati wo anyube.

41Umba vatane inta de, apa tame mi Yairus. Opamo akarijo yavaro sambaya raije inta pije. Paje po vukane ranteter no Yesus amun, umba po anajo indamu de no apa yavar.

42Pare, “Injae, sya kavo wanya nggwanen akoeve rave, kavinta ratire ngkakai. Muno wemamo sya kavo intabo ndave, ama tume abusyinara eane rurum.” Weti Yesus tavondi Yairus umaso ai, muno vatano wanui utavondi ti wo akikipi no awa yasyin.

43Awa yasyine umaso wanya nggwanen inta, omamo nanto waneno embae rai tutira tume abusyinara eane rurun to. Ama ananuge mpatimugo anawae mai, weramu nsaumane jewen.

44Wanya umaso mararaijo Yesus akirije rai, umba rantukamo Apa ansune ama marane bo rai, umba kavuratawe nsauman kobe, ama mavu muje umawe nsopi.

45Umba Yesus po raura pare, “Are nyirati nantukamo Rinai?” Vatane wo raura tenambe ware, “Reama jewena.” Umba Petrus po raura pare, “Injayo Kurune, vatano wanuije so wo nakikipi kiani. Weti wanui rave mantukamo Nai, intabo pe ramu.”

46Weramu Yesus po raura akananto pare, “Vatane inta rantukamo Rinai to. Weye Sya vambunine inta muje no inanasine rai ti idanaun to.”

47Wanya umawe mo raen ama ana mo rave mamo Yesus po raen to. Weti ranakea ntuta dave weye mo Yesus asyaniv, umba nde mo vukane ranteter no Amun. Mo raura no vatano wanuije mansamun tenambe mare, “Inantukamo Nai weye ijorama nugoenta to. Weramu arono inantukamo Nya ansune rai, umba kavuratawe risauman kobe.”

48Umba Yesus po raura nanto wanya umaso rai pare, “Wanya arikainyo winy, nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe. Weti nyoronto kai, syare Amisye apa kovo saumane no nautan.”

49Arono naije Yesus payaowa nene, umba vatano no no Yairus apa yavar inta de po raura pare, “Injayo Yairus, nya kavo ngkakai to, ti vemo winyakaore nyo Injayo Kurune ansosobe nora.”

50Weramu Yesus po ana umaso ranaun, umba Po raura nanto Yairus ai pare, “Vemo njani nora, yara nyanave vayave, indati nya kavo nsauman aje.”

51Arono Yesus de siso no Yairus apa yavar, ponayo vatano wanuije usisai, yara Petrusa pe Yohanesa pe Yakobusa pe muno arikainye umawe ama aja pe akoya me obo nao.

52Naije vatano wanuije woyovo wanya arikainy uma ngkakaije rai. Umba Yesus po raura mai pare, “Wabemo wapoyo nora. Yara arikainye wato mamo ngkakaije ramu, yara ta nikija.”

53Weramu vatane umaso wugoeno Ai, weye wo wanya arikainye umaso raen ngkakai to.

54Umba Yesus po arikainye umaso raneme raijar, Po raura nanto rai pare, “Arikainyo winy, syare winseo!”

55Umba arikainye umaso ranawayo vambunin makare rai umba nseo kobe. Yesus po vatano utantuna no naije matutir indamu wo anaisye raunanto arikainye umaso rai indamu mo raisy.

56Wanya arikainye umaso ama aja pe akoya me nyantaive rave, weramu Yesus po yaorai pare, “Ibemo ipo ana umaso raura vatane inta mai nora!”



 <<  Lukas 8 >> 


Bahan Renungan: SH - RH - ROC
Download
Alkitab ANDROID
Kamus Alkitab
Kamus Bahasa
Kidung Jemaat
Nyanyikanlah Kidung Baru
Pelengkap Kidung Jemaat
Alkitab.mobi
Copyright
Alkitab.SABDA.org
Android.SABDA.org
SABDA.APP
BaDeNo
Bantuan
Single Panel Single Panel