Alkitab Mobile SABDA
[VER] : [YAWA]     [PL]  [PB] 
 <<  Lukas 11 >> 

Yesus apa ananyao sambaya
(Matius 6:9-13, 7:7-11)

1Masyote inta Yesus be sambayambe. Be sambayambea jewen, umba Apa arakovo tavondi aije inta po raura nanto Ai pare, “Injae, syare Nyo reansanyao sambaya rai, maisyare muno Yohanes Pembaptis po apa arakovo utavondi aije manyao sambaya rai wemaisy.”

2Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wapare wabe sambayambeamo, syare wadaura taiso: ‘Reama Injayo Amisy, reamare vatan tenambe wo Nya tamo ndandinit rararimbe. Reamare winde wimbe akarive mine so rai tenambe.

3Reamare Nyo reama anaisyo mamaisyo reansai masyote antetere raunande reansai.

4Reamare Nyo reama ayao kakai rapaya reansai, maisyare muno reamo vatano kai awa ana udave ti ngkakai reansai rapaya mai wemaisy. Vemo Nyo reansaugavo ana mo reansatopane raron nora.’”

5Umba Yesus po ananeneae inta raura Apa arakove mai pare, “Ranivara weapamo inta nyoronto nya arakove inta ai no apa yavar arono namane yasyin, umba nyo raura nyare, ‘Arakove, syare nyo rotije vasyesye mandeija raunande rinai.

6Weye sya arakove inta pi kavoe de rinai no sya yavar weramu sya anaisye meweno rinai, weti inta inda syo raunanto po raisye ramu.’

7Weamo vatano no no yavare umawe po raura nande nai pare, ‘Vemo nyo reansave papabe muno nyo reansansosobe inya, weye syo unsanda rauguji to muno risye sya arikainye nawe reamare wanaki. Weti syonayo syakaeyo syo ana inta raunande naijija.’

8Weti nya arakove umaso aemeno naije ramu muno ponayo po ana inta raunande apa arakove winaiji. Weramu ranivara nyo anajo tutir yara winsamane inya, indati nya arakove umaso aemeno nai ti seo po inta raunande nai kobe.

9Weti syo raura wasai: Syare wapo Amisye anajo, indati Po raunande wasai. Wapo rakani, indati wananta rai. Wapo unsanda rananepat, indati Amisye po unsanda rausiso wasai.

10Weye are pirati po ranajo, opamo Amisye po raunande ai. Are pirati po rakani, opamo indati nanto rai. Are pirati po unsanda ranenepat, opamo Amisye po unsanda rausiso ai.

11Syo raura ajae wasai: Arono wapa arikainye woyovo jiane rai, weamo wapo jiane raunanto kobe mai, yara wapo tawae raunanto maije ramu.

12Muno arono woyovo mangkuere kamije rai, weamo indati wapo mingkikipi raunanto mai ramu, yara wapo mangkuere kami mi wapo raunanto.

13Weapamo ayao kakaije no wasai, weramu wapo anakotaro ngkove raunanto wapa arikainye mansai. Maisyare omai ti, wapa Ajayo no no munijo ntiti Opamo kakavimbeo wasakivan bintabo, weti tugae Po Anawayo Vambunine raugaje Apa arikainye wasai arono wapo anajo.”

Yesus apa vambunin muno Anakakai Akoe apa vambunin
(Matius 12:22-30; Markus 3:20-27)

14Masyote inta Yesus po anawayo kakaije rawatano vatano awa ngkao inta aora. Arono anawayo kakaije umawe muje aora, naije kobe vatano awa ngkao umaso payao akato. Weti vatano wanuije unantaive rave.

15Weramu vatane inta una no awa yasyine wo raura ware, “Akarijo anawayo kakai, apa tame mi Bersebur, wepi po vambunine raunande Yesus ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe!”

16Vatano kaijinta ware wo Yesus atopan, weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako?

17Weramu Yesus po awa ana wo ratantona umaso raen to, weti Po raura pare, “Ranivara munije inta ama vatane maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba munije umaso mandamisy. Muno ranivara yavaruga maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba mandamisy tavon.

18Anakakai Akoe apa munijo be akarive raije maisyare wemai tavon. Ranivara Anakakai Akoe pe apa anawayo kakaije nawe maporabe jirum ti taune umarovave taune mansai, weamo apa munijo be akarive rai noa nugoenta ramu, yara mandamisy. Syo raura tai maisy weye wapo raura wapare Risyamo syo Anakakai Akoe apa vambunine rave anawayo kakaije rawatambe.

19Weramu taune wapa arakovo utavondi wasaije nawamo wo anawayo kakaije mawatan tavon, weti are pirati po vambunine umaso raunande mai? Wapa arakovo nanawije wo raen ware Amisye bo pirati bambunin po anawayo kakaije mawatambe. Weti wapa ana wapo rinangkivane umawe wapare Risyamo syo anawayo kakaije mawatan irati Anakakai Akoe apa vambunine rai, omamo mamaisye ramu.

20Yara tugae mamo Syo anawayo kakaije mawatano Amisye apa vambunine rai. Maisyare omaisy wapo raen soamo Amisye de be akarive Apa kawasae mai no wapa yasyine so rai to.

21Anakakai Akoe aurata irati vatano bambunine inta ai, wepirati po apa anaiyuge raijar, po veano apa yavare raman indamu apa ananuge ntuna no ama uga mamo vemo vatane inta po raugav inya.

22Weramu ranivara vatano kaijinta de, apa vambunine manakoeve vatano umawe apa rakivan, ti pe isyivuiny umba po apinde, weamo po apa anaiyuge raugavo aora, umba po apa ananugo yavaruga raugavo aora tenambe muno po ratodijo apa arakove mansai. Weti ranivara Syo anawayo kakaije mawatan, omamo mare Sya vambunine manakoe Anakakai Akoe apa rakivan.

23Are pirati tavondijo Rinaije jewen, opamo be marovave Rinai. Are pirati po anakere raijaro inatavone jewen, opamo po Sya anakere ransosobe.”

Anawayo kakaije puje vatane inta aora to umba pakare siso akato
(Matius 12:43-45)

24“Arono anawayo kakaije puje vatane inta aora, panya toe de no mino ngkanembe rai indamu po apa no raije rakani, weramu po rakanija marudi. Weti po raura pare, ‘Syare syakato no vatano syuje aora ai jakato.’

25Arono sakina pakare, de pakaiso vatane umawe ai jakato, po raen vatane umawe anuga mamo ana inta tuna raije jewen, yara kakavimbe.

26Weti anawayo kakaije umawe pakato po anawayo kakaije kaururum mamun dave inta mauga tavon, wakare wakaisa tenambe vatane umawe ai jakato, umba una kobe no we. Umba naije vatane umawe apa siurijo manasyine mamaun, yara apa siurijo rijat akato so manakoe rave.”

Amisye po kove raugaje vatano utavondijo Apa ayao raije mai

27Yesus po raura taije maisya jewen, umba wanya inta no no vatano wanuije awa yasyin mo raura nande Ai mare, “Kove ngkov irati nangkoya rai, weye mo nano muno mo ukame raunande Nyo raisy.”

28Weramu Yesus po raura akananto rai pare, “Yara kovo mo we rakivane mamo namirati Amisye po raugaje vatano wo Apa ayao ranaun muno utavondijo rai mavabe mai.”

Vatane wo Yesus anajo indamu Po anapaporainye rarorono mai
(Matius 12:38-42; Markus 8:12)

29Vatano wanuije umaso wo Yesus awari kiani, umba Po raura mai pare, “Vatano arono naiso onawamo awa ayao kakai ntapekano mai. Wo anapaporainye inta ranajo Rinai indamu mbe rarorombe Risyamo Amisye po inatutire pi Risy. Weramu Syo raura wasai syare Syo anapaporainyo manuije rarorono wasaije ramu yara intabo mi Syo rarorono wasai, omamo anapaporainyo nande anawae Yunus ai obo ma.

30Arono Amisye po Yunus apaya irati jiano saroe anuga rai, vatano Niniwe wo aen, ware, ‘Sopamo anawae no no Amisye nui ti de pa.’ Indati Risy, Arikainyo Vatane, syo anapaporainye inta raroron mamaisyo Yunus apa rai, indamu vatano arono naiso wapo raen ti wapanave Risyamo Amisye po inatutir.

31Wusyinoe wanya mbe akarive no munijo Syeba no no nugo gwaravainy omamo nde indamu mo Akarijo Titi Salomo apa ananyao ntitije ranaun. Maisyare omai ti, arono masyoto Amisye po mangke rapatimugo vatano mine so raijamo, indati Akarijo Ntiti Syeba umawe nseo mo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye omamo no no mine tename so ama marane rai umba manya nde indamu mo Salomo anaun, yara soamo Vatano apa ana datantona ntiti Po Salomo akivan Opamo napi te no wapa yasyine so, weramu wapanave Aije ramu.

32Maisyare omai tavon, indati vatano munijo Niniwe usea tavon no masyoto mangke rapatimu namije rai, wo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye vatano Niniwe umawe usakinavo awa ayao kakaije rai to arono anawae Yunus po ayao Amisye raura mai, yara soamo Vatano panakoe po Yunus akivan Opamo no no wapa yasyine so rai, weramu wapanave Aije ramu.”

Var muno kaumur
(Matius 5:15, 6:22-23)

33“Arono vatane inta po yawainye raindi, po rangkokaibe jewen, muno po rakepano kavine rai jewen, yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu vatano usisa wo ama vare raen.

34Wasamije raurata irati yawainyo mbaro wasanuga raije rai. Ranivara wasamije ngkov, indati wasanuga mbar. Yara wasamije ngkakai, indati wasanuga ngkaumudi.

35Weti wasyisyaube, vemo wasamije makakave ti wasanuga ngkaumudi nora. Weye ranivara wapanave ayao inta rai wapare omamo ayao tugae ma, weramu jewen yara omamo ayao angkarije ma, weamo vare omirati no wasai jewen, yara kaumure obo mi no wasai.

36Ranivara wasanuga mbar tenambe weti ama rani inta ngkaumudije jewen, weamo indati mba kobe, maisyare yawainye inta mbaro wasaije wemaisy.”

Yesus po Parisije awa ayao kakaije raura kakavimbe
(Matius 23:1-36; Markus 12:38-40)

37Yesus payaowa jewen, umba vatano Parisije inta po awainde pisyi no apa yavar. Weti Yesus poroto pisyi no we.

38Umba vatano Parisi umaso paparo ai weye Yesus po Parisije awa koane rakanyoandi. Weye Po mana veano anemo nggwame rarondom wusyimbe ramu, yara pisyi bayave.

39Umba Amisy Yesus po raura ai pare, “Vatano Parisije, weapamo wasaurata irati pauraijo nggwame rai. Wapo pauraije ama akirije bo rarondom ti mpoper, yara ama uga mamo ta no irati wame rautan. Weapamo wapo wasaneme rarondom muno wapo koano kaijinta maisyare so rarija mavabe, yara wasanuga ntantunaube muno ntairijo ayao ngkakainoanive rai.

40Vatano Parisije, weapamo wapantatukambea! Amisye po wasanakea vone obo ranari jewen, yara Po wasanuga ranari tavon, weti beker pare omamo ngkakavimbe tenambe.

41Ranivara wasanuga ngkovo vatano awa ananuge meweno maije mai, muno wapo anaisye muno ananuge raunanto mai, wea umba weapamo wakakavin bintabo.

42Vatano Parisije, kakaije nde wasai! Weye watavondi Amisye apa ananyaowe rai tenambe ramu. Tugae, wapa anare wadayanyum maisyare bawane, kaumamawane, muno marinsane mamo wapo raporadive abusyin umba wapo vasye intabo raunanto anakero Amisye rai. Yara ananyao manakoe mbe mobe maisyare ayao mamaisye rapatimu muno muinyo Amisye aije mamo wabeta rai ramu. Weramu urare wemirati wabeta rai! Weti kove mamo watavondi ananyao mbe mobe rai mavabe, muno ananyao mamaune mamo vemo wasanimari rai tavon nora.

43Inya, vatano Parisi, kakaije nde wasai! Weye wasanayanambe watantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno wasanayanambe vatane ubeaje wasai no pasari.

44Kakaije nde Parisije wasai! Weye weamaisyare aipapo we, namirati ama tame mewen dai, weti vatane uta ti wananave ama vone weye wantatukambe rai. Parisije, weapamo maisyare aipapo umaso ramaisy, weye vatane utavondi wapa ananyaowe rai yara wantukambe wasanuga mamo ngkakainoanive.”

45Umba kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, Nya ayao umawe mamo Nyo reansaura tantunawi tavon.”

46Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weye wapa koane muno ananyao wapo raugaje vatane mai omamo manui rave ti mangkeo mai utavondi rai, yara taune weapamo watavondi raije ramu. Wapo vatane umaso masopane jewen muno wapo ana mangkeo mai raijasea jewen tavon.

47Kakaije nde wasai! Weye wapo vatano Amisye po matutir ude wasaije mawatambe. Wabe tai mai ti ta wapo wapa aneno wusyine awa kakai wo rave webo raijar akare. Wapo anawae wusyine awa aipapo ama vone ranari ti ngkov, weramu wapa anene nawirati wo mansao weye wonae utavondijo awa ananyaowe raiji.

48(11:47)

49Wusyinoe Amisye, wepirati apa ana ratantona ntiti rave, Po raura pare, ‘Indati Syo sya anawae muno Sya vatano wo Sya ayaowe ravov inta matutir ude wasai. Indati weapamo wapo inta maubaisy muno wapo inta mave tatugadi.’

50Weti vatano arono naiso weap, Syo raura wasai: anawae nanawirati maubai tenambe no arono mine so ranari mansanan ava naiso, wapo mangke umaso ranawan.

51Weye Amisye apa vatano po matutire wanui onawamo vatano Yahudi wapo maubaisy, manasyin dave Habel ai, miridije nde ava nande Zakaria ai, opamo wo aubai no Yavaro Amisye me ama tewa orame me aya yasyin. Syo raura tugaive: Amisye po ama mangke umaso ranugan bintabo, indati Po raugaje wasai. Vemo wasanimari jinya! Mangke tenambe umaso raugakaje irati vatano susyo naiso wasai.

52Kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weye wapo vatane maorai wapare vemo unanta ayao Amisye rai jinya. Taune weapamo watavondi ayao Amisye raije ramu, muno vatano ubekero utavondi raije nao wapo mansopi.”

53Arono Yesus puje unarijoe raora, Parisije nawe kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe upari rave. Arono naije kobe ube marovave Ai. Muno wo anajo anakotaro manui rave rai,

54weye ware wo atopano Apa ana daura rai.


  Share Facebook  |  Share Twitter

 <<  Lukas 11 >> 


Bahan Renungan: SH - RH - ROC
Download
Alkitab ANDROID
Kamus Alkitab
Kamus Bahasa
Kidung Jemaat
Nyanyikanlah Kidung Baru
Pelengkap Kidung Jemaat
Alkitab.mobi
Copyright
Alkitab.SABDA.org
Android.SABDA.org
SABDA.APP
BaDeNo
Bantuan
Dual Panel Dual Panel