Alkitab Mobile SABDA
[VER] : [YAWA]     [PL]  [PB] 
 <<  Lukas 6 >> 

Yesus apa arakove wo kasyambere rakasyin no masyoto sambaya rai
(Matius 12:1-8; Markus 2:23-28)

1Arono masyoto sambaya inta rai, Yesus de siso panya no nawaisyo kasyambere ama uga rai. Umba Apa arakovo utavondi aije wo kasyambere rakasyin, umba wo ama kokome rapapaya maneme rai umba wo ranumu gara wo raisy.

2Weramu vatano Parisi wo raura ware, “Wabeanimaibe irati wapo kasyambere rakasyin no masyoto unumeso? Weye Yahudi wama ananyao mare vemo wamo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya!”

3Umba Yesus po raura akananto Parisije mai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye raije jewen? Syare wasaemen animaisye mi mo ratoe mare aneno Daud po rave arono wepe apa arakove nawe umaror.

4Opamo siso no Yavaro Amisye ama uga rai, umba po rotijo raunanto Amisye aije raugav ti po raisy, umba po raunanto apa arakove mai tavon ti wo raisy. Weramu Musa apa ananyao inta mare vemo vatan bayave wo raisy inya, yara syene bo nawi wo raisy.”

5Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Risy, Arikainyo Vatan, ribe akarive masyoto sambaya rai.”

Parisi wo Yesus aura tantunawi weye Po saumane raunanto vatane inta ai no masyoto sambaya rai
(Matius 12:9-14; Markus 3:1-6)

6Arono masyoto sambaya kaijinta, Yesus siso no yavaro sambaya inta ama uga umba pananyaube. Vatano anem ngkove nsawa inta no no naije tavon.

7Weti kuruno Yahudi makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, vatano Parisije inta nawe wo Yesus anyanyuti tutira ware tugaeya rako Po saumane raunande arono masyoto sambaya raija rako? Weye wo Apa ayao kakaije rakani indamu wo aura tantunawi.

8Weramu Yesus po awa ana udatantona no manuga raen to, weti Po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Windento nte no usye so.” Weti vatano napije seo tet kobe.

9Umba Yesus po raura nanto vatano una no we mansai pare, “Syare syo wasanajo rati. Mamaisyo wama ananyao raijamo, rui mirati wamo rave no masyoto sambaya rai: Wamo ana ngkove rave rako, ngkakaije mi wamo raveye? Wamo vatane mapaya irati kakaije rai rako, wamo maubaisye?”

10Yesus po maen tenambe umba Po raura vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Naneme raojaito!” Umba vatane umawe po aneme raojaito, naije kobe aneme nsauman.

11Weramu kuruno Yahudi nawe vatano Parisi nawe upari rave, weti wanugan wayao ensembe ware, “Animaisye mirati wandave Yesus ai?”

Yesus po apa arakovo abusyinara eane rurum mawain
(Matius 10:1-4; Markus 3:13-19)

12Masyote inta yai jakato, Yesus panya seo no pukam indamu be sambayambe. Namano waravainyoe be sambayambe Ajayo Amisye ai.

13Sansiman umba Po apa arakovo utavondi aije mawainde tenambe, umbawe Po abusyinara eane rurum mapatimu, pare, “Weapamo Sya arakovo syo wasatutire nawi weap. Syo wasapatimu indamu wapo Sya ayao ravov.”

14Yesus apa arakovo po matutire awa tame mi som: Simon (apa tamo Yesus po raura tavona Petrus), apa rijato Andreas, Yakobus, Yohanes, Pilipus, Bartolomeus,

15Matius, Tomas, Yakobus (Alpeus apa kavo pije), Simon (opi awainamo vatano Zelot),

16Yudas (Yakobus apa kavo), Yudas Iskariot (opi po Yesus amavun).

Yesus pananyaube muno Po saumane raunanto vatano ujajorame mai
(Matius 4:23-25)

17Umba Yesus pakaje no pukame ama ruk muno Apa arakovo utavondi aije wanui wakaje tavon, usayai tenambe no anoko mavae inta rai. Naije Apa arakovo utavondi aije wanui rave, muno vatano wanui una no Yudea, inta una no Yerusalem, muno inta una no Tirus muno Sidon, mararai no mayane von.

18Vatane umaso ude indamu wo Yesus anaun muno ware Po saumane raunanto manakea njajorame rai tavon. Muno vatano anawayo kakaije no mansaije nao, Yesus po anawayo kakaije mawatano mansaora tavon.

19Vatano wanuije umaso ware ubeker wantukamo Yesus ai, weye Apa vambunino muje no anasine mo saumane raugavo vatane mai tenambe.

Ananyao kove ngkove irati vatane mai
(Matius 5:1-12)

20Yesus po apa arakovo utavondi aije maen, umba Po raura nanto mai pare: “Weapirati wapa ananuge meweno wasai, weamo kove ngkove irati wasai, weye indati wasisa no munijo Amisye be akarive raije rai.

21Weapirati soamo wamaror, weamo kove ngkove irati wasai, weye indati Amisye po anaisye raunande wapo rai ti mamaisy. Weapirati soamo wapoyov, weamo kove ngkove irati wasai, weye masyoto makanande indati wapugoen.

22Ranivara vatane manuga mamuno wasai ti wo wasamumuibe muno wo wasaura tantunawi muno wo wapa tame raura tatugadi weye watavondijo Arikainyo Vatane rinai, weamo kove ngkov irati wasai!

23Syare wasaemen: wapa anene wo anawae wusyine mave tatugadi tavon to. Weti ranivara vatane wo wasave tatugadi weye watavondi Rinai, syare wasanayanambe muno wasarera wamarinsayan, weye Amisye po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti.

24Yara vatano wapa ananuge manui rave, weamo indati kakaije nde wasai, weye wapa ana kovo wadaijar no mine so manui rave to, indati kovo kaijinta mo wasanyut akatoe ramu.

25Vatano wapa anaisye mawes wasai ti wamano obo rai, weamo indati kakaije nde wasai, weye indati wamaror akato. Muno vatano wapugoen muno wansananibe no mine vone so, weamo indati kakaije nde wasai, weye indati wasanimaumbe muno wapoyov akato.

26Weapirati vatano wanuije wo wasararimbe, weamo indati kakaije nde wasai, weye maisyare omai tavon aneno wusyine wo anawae angkarije mararimbe tai omai tavon.”

Muiny irati nya marova mai
(Matius 5:38-48, 7:12)

27“Weramu Syo raura vatano wapo Sya ayaowe so raranive wasai: Syare wapo muinye raroron irati wapa marova mai, muno wabekobe irati vatano manuga mamuno wasaije mai.

28Syare wapo Amisye anajo indamu Po kove raugaje vatano wanaamatambe wasaije mai, muno wasambayambe vatano wo wasave tatugadije mansai.

29Ranivara vatane inta po nawamona rani ranepat, weamo nsarirae indamu po rani ranepat tavon. Vatane inta pare po nya ansuno no no nanakea raugavo naora, weamo po rauga kai, muno syare nyo ansuno kaijinta raunanto ai tavon.

30Vatane inta pare po ana inta ranajo nai, weamo nyo raunanto ai kai. Muno ranivara vatane inta po nya ananuge inta raugavo naora, weamo vemo nyo ranajo po raugakanande inya.

31Weabekero vatano kai awa ana udave ngkovo wasai rai, weamo weapa ana wadave ngkovo mansai tai wemai tavon.

32Ranivara wapo muinye raroron irati vatano umuinyo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti vemo wapo ratantona wapare Amisye po kove raugaje wasai, wemai nora. Weye vatano ukakainoanive umuiny irati vatano umuinyo maije mai tavon.

33Ranivara wabekobe irati vatano ubekobeo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti Amisye po kove raugaje wasai jewen. Muno ranivara wapo ananuge ndako doije ndako raunanto vatano awa ananuge manuije bo mai weye wapare veravo wo ananuge inta rasakinav akare wasai, omamo mamai dainya, weti Amisye po kove raugaje wasai jewen. Weye vatano ukakainoanive wo rave tai maisy tavon.

34(6:33)

35Yara syare wapo muinye rarorono wapa marova mai, wabekobeo mai muno wapo ananuge, doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai, yara vemo wapare wo ana inta ranijan akare wasai jinya. Wea umba Amisye po kovo manakoe inta ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. Wapo raveare wemaisy indamu mamaisyo wapa Ajayo no no munijo ntitije Apa ana dave rai weye Opamo bekobe irati vatano mamune mai muno vatano wo kove raura seo Ai jewene mai tavon.

36Wapa Ajayo no no munijo ntiti aemeno vatane mai tenambe, weti syare wasaemeno mai tavon.”

Wasaemeno vatano kaijinta mansai
(Matius 7:1-5)

37“Vemo wapo vatano kaijinta maura nanto awa ayao kakai rai ra mangke rapatimugo mai jinya, inda vemo Amisye po mangke rapatimugo wasai tavon inya. Vemo wapo maura tantunawi nora, muno wapare wapo mangke bo raugaje mai nora, indamu vemo Amisye po wasaura tantunawi muno Po mangke rasakinav akanande wasai nora, weye taune wapa ayao kakai no tavon. Yara syare wapo vatane wato maneme raijar indamu wasanuga nsauman tenambe, wea indati Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai tavon.

38Syare wapo vatane awa bekedaije raunanto mai, wea indati Amisye po kove inta raugakanande wasai, omamo mo wapa ana wadaunanto vatane mansaije umawe rakivan akato, weti manui rave. Wapo raunande manakoeve mai, indati Amisye po kovo manakoe raunande wasai. Yara wapo raunande mamaumbe, weamo Amisye po kovo mamaune inta raugaje wasai tavon. Tauno wapo veano vatano kaijinta mataun omamo Amisye po rasarirae akare, Po veano taune wasataun akato tavon.”

39Umba Yesus po ananeneae inta raura taiso pare, “Weapamo wasaurata irati vatano amije ntuba be akarive vatano mamije ntuba kaijinta mai. Vatano amije ntuba inta po vatano amije ntuba kaijinta augav no aya unanui anya rai, weamo mamaisye ramu, weaveti itatayasyo ateme rai kava.

40Arikainyo sekora onawamo usea ra wo awa kurune akivane ramu. Weramu ranivara arikainye umaso wo ranyaowa mamai to, wea indati wo awa kurune amaisy. Arakove, Risyamo wapa kurune pi Risy.

41Wabeanimaibe wapo vatano kaijinta awa ayao kakaije bo raen, yara umba taune wapa ma wadaene ramu ge? Omamo maisyare wapo inyo kengkene raen no wapa arakove inta amije rai, weramu taune wapantukambe inyo vasye akoe ngkapi no taune wasamije raije rai.

42Wabeanimaibe wapo raura wapa arakove mai wapare, ‘Arakove, winde syo inyo kengkeno no namije raije wato raugaje namije raora,’ yara umba wapantukambe inyo vasyeo no taune wasamije rai wato rai je? Weapamo wapa angkarije ntapekan! Syare wapo wapa inyo vasye raugaje taune wasamije raora rati, inda wapo ana raen kakavimbe, wea umba wapo wapa arakovo kaijinta awa raugajeamo mamaisy.”

Ananeneae inyo ama mane mamaisyo ama mote rai
(Matius 7:17-20, 12:33-35)

43“Inyo moto kove mo mano kakaije rauguje ramu, muno inyo moto kakaije mo mano kove rauguje ramu.

44Inyo mane mamo mamaisyo ama mote rai. Inyo moto mamun omamo mo mano kovo manavane rauguje ramu.

45Maisyare omai ti, vatano kove po ayao kove raura weye anuga ntairijo ana ngkove rai, yara vatano kakainoanive po ayao kakaije bo raura weye anuga ntairijo ana ngkakaije rai. Weye vatane apa ana no anuga rai ntipu muje po raura no awa.”

Ananeneae yavaro rauseo ntet matuve muno yavaro rauseo ntet matuve jewen
(Matius 7:24-27)

46“Wabeanimaibe wapo inawain wapare, ‘Reama Akari, Akarijo winy,’ weramu watavondijo Sya ananyaowe raije jewen?

47Are pirati de irati Rinai ti po Sya ayaowe ranaun muno tavondi rai, opamo aurata rui? Syo raura kakavimbe wasai syare

48opamo aurata irati vatano po yavare rauseo nteto kopa matuge rai. Manasyin po ateme rawae ti masyo rave, umba po ajije raveasyo nsaiyo ateme umaso rai indamu yavare umaso matu. Arono manayame njam, mo yavare umaso rapupuji, weramu yavare umaso nteto matuve weye rauseo nteto kopa matuge rai ti ntindimu.

49Yara are pirati po Sya ayaowe ranaun muno tavondi raije jewen, opamo aurata irati vatano po yavare rauseo nteto kopa vone bo rai, yara po rawae jewen. Weti arono manayame njam, mo yavare umaso rapupuji, umba mo yavare umaso rabit kobe muno mandamisyije manakoe rave kobe.”


  Share Facebook  |  Share Twitter

 <<  Lukas 6 >> 


Bahan Renungan: SH - RH - ROC
Download
Alkitab ANDROID
Kamus Alkitab
Kamus Bahasa
Kidung Jemaat
Nyanyikanlah Kidung Baru
Pelengkap Kidung Jemaat
Alkitab.mobi
Copyright
Alkitab.SABDA.org
Android.SABDA.org
SABDA.APP
BaDeNo
Bantuan
Dual Panel Dual Panel